Liječnik upozorava na 'najopasniju naviku' koju većina ljudi smatra bezazlenom: 'Tiho narušava zdravlje'

Mnogi smatraju da su najveći neprijatelji zdravlja pušenje, šećer ili nezdrava prehrana, no dr. Eric Berg tvrdi da postoji jedna svakodnevna navika o kojoj se rijetko govori, a koja bi mogla imati ozbiljne posljedice za organizam.
U nedavno objavljenom videu ovaj kiropraktičar i edukator o zdravlju upozorio je da grickanje između glavnih obroka možda nije tako bezazleno kako većina ljudi misli. Prema njegovim riječima, upravo ta navika može neprimjetno narušavati zdravlje i pridonositi razvoju brojnih kroničnih bolesti.
"Nitko vas na to nije upozorio"
Dr. Berg smatra da trgovine namirnicama namjerno nude velik broj proizvoda koji potiču ljude da jedu što češće tijekom dana.
"Najopasnija navika nije pušenje. Nije ni konzumacija šećera. Nije ni jedenje nezdrave hrane. To čak nije ni nešto zbog čega se ljudi osjećaju krivima", rekao je.
Dodao je kako većina liječnika o tome uopće ne govori.
"Vaš liječnik vas vjerojatno nikada nije upozorio na to, a nikada niste vidjeli ni javnozdravstvenu kampanju protiv toga."
Ističe da ljudi ovu naviku prakticiraju cijeli život, a da je gotovo nikada ne dovode u pitanje.
"To radite cijeli život, a da o tome uopće ne razmišljate. Većina proizvoda u trgovinama, poput pločica od granole, proteinskih pločica, čipsa i krekera, osmišljena je upravo kako bi vas poticala da nastavite tako jesti."
Zašto grickanje između obroka može predstavljati problem?
Dr. Berg objašnjava da je osnovna zadaća inzulina prijenos hranjivih tvari u stanice te snižavanje razine šećera u krvi.
"Svaki put kada jedete, gušterača oslobađa inzulin."
Prema njegovim riječima, ako osoba jede tri glavna obroka dnevno bez međuobroka, razina inzulina poraste tri puta tijekom dana, a zatim ponovno padne između obroka.
"Ako jedete tri obroka dnevno bez grickanja, inzulin poraste tri puta i između obroka ponovno se spusti. Tijelo tada dobiva kratka razdoblja u kojima je razina inzulina niska pa može koristiti pohranjene masnoće, obnavljati stanice i smanjivati upalne procese."
Problem nastaje kada osoba stalno poseže za međuobrocima.
"Kad grickate između obroka, razina inzulina nikada se zapravo ne spušta."
Inzulinska rezistencija povezana je s nizom bolesti
Dr. Berg tvrdi da stalno povišena razina inzulina dovodi do obrambenog mehanizma organizma poznatog kao inzulinska rezistencija.
"Ono što se tada događa jest zaštitni mehanizam koji nazivamo inzulinskom rezistencijom jer se organizam mora zaštititi od stalnog viška inzulina."
Prema njegovim riječima, upravo je inzulinska rezistencija skriveni uzrok brojnih ozbiljnih bolesti.
"Inzulinska rezistencija skriveni je temeljni uzrok dijabetesa tipa 2, bolesti srca, masne bolesti jetre, sindroma policističnih jajnika te čak i određenih vrsta raka."
Dodaje da se problem često otkrije tek kada je bolest već uznapredovala.
"U trenutku kada saznate da imate taj problem, već ste razvili dijabetes, jednostavno zato što liječnici uglavnom ne provjeravaju razinu inzulina natašte."
Zaključuje da je najveći problem upravo neprestano grickanje između glavnih obroka.
"Najopasnija navika je stalno grickanje između obroka. No većina ljudi pritom propušta jedan važan dio priče."
Objašnjava da je vrijeme obroka samo jedan od deset bioloških signala koji utječu na način na koji organizam funkcionira i kako se čovjek osjeća.

Znanstvenik potvrđuje da međuobroci otežavaju mršavljenje
Slično mišljenje ima i Krzysztof Czaja, izvanredni profesor biomedicinskih znanosti na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta Georgije (UGA). On smatra da upravo grickanje između obroka mnogim ljudima otežava gubitak masnog tkiva.
"Ne dajemo svom tijelu priliku da iskoristi zalihe masnoće. Kada jedemo manje obroka tijekom dana, organizam može te masne zalihe koristiti kao izvor energije umjesto da stalno koristi šećer koji neprestano unosimo", objasnio je.
Iako stručnjaci imaju različite stavove o idealnom broju dnevnih obroka, dr. Eric Berg smatra da učestalo grickanje između glavnih obroka može održavati povišenu razinu inzulina, što dugoročno može negativno utjecati na metabolizam i povećati rizik od razvoja niza kroničnih bolesti.