Kako domaća radna snaga postaje sve oskudnija, poslodavci se sve više okreću strancima kako bi održali ključne industrije, poput turizma, graditeljstva i ugostiteljstva. Ovaj trend ne pokazuje znakove usporavanja, a strani radnici postaju ključni kotačići u gospodarstvu.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, do kraja srpnja ove godine izdano je više od 130 tisuća dozvola za boravak i rad strancima, od kojih je preko 85 tisuća novoizdanih radnih dozvola. Mnogi od tih radnika dolaze iz susjednih država poput Bosne i Hercegovine i Srbije, ali i iz dalekih zemalja poput Nepala, Indije, Filipina i Bangladeša. Ovi radnici privučeni su u Hrvatsku uglavnom zbog viših plaća, koje su znatno povoljnije od onih u njihovim matičnim zemljama.

Dok prosječne plaće u njihovim domovinama često ne prelaze 500 eura, poslovi u Hrvatskoj nude veće primanja, čak i za niže kvalificirane poslove. Na primjer, u sektorima poput ugostiteljstva i graditeljstva, gdje je strana radna snaga najviše zastupljena, plaće se kreću od 500 do 2.000 eura. Za mnoge, to predstavlja značajno poboljšanje životnog standarda.

Više zarađuju

Zapošljavanje stranih radnika postalo je jednostavnije zahvaljujući pojednostavljenim procedurama i rastućim potrebama poslodavaca, posebice u sezonskim i fizički zahtjevnim poslovima. Ovaj trend zapošljavanja iz inozemstva vjerojatno će se nastaviti jer hrvatsko tržište rada sve teže zadovoljava potražnju s domaćim kadrom. 

Tako, primjerice, Nepalac Antigin, zaposlen u zadarskom komunalnom poduzeću Čistoća, za HRT je izjavio kako za posao u Hrvatskoj prima oko tisuću eura mjesečno, dok bi u Nepalu zarađivao između 200 i 400 eura za sličan rad.

Mnogi krumpir smatraju beskorisnim, stručnjaci ističu: 'Radi čuda vašem zdravlju'

Uz ovakve primjere, jasno je da Hrvatska sve više ovisi o stranoj radnoj snazi, a strane radnike motivira ne samo bolja zarada, nego i prilika za bolji život.