TROMBOZA i ASTRAZENECA: Što je zgrušavanje krvi i kako ga prepoznati?

Nije rijetkost da cjepivo protiv Covid-19 uzrokuje negativne posljedice poput glavobolje, groznice, bolova u mišićima i sl., no jedino AstraZeneca cjepivo navodno može uzrokovati ugrušavanje krvi. Posljednji takav slučaj prijavljen je u Australiji - iako još nije 100% sigurno da je cjepivo uzrokovalo trombozu.
Tromboza je bolest krvožilnog sustava koja nastaje kada krvni ugrušak (tromb) djelomično ili potpuno blokira žile. Može se javiti i u venama i u arterijama.
Uzroci i faktori rizika za pojavu tromboze su brojni i raznovrsni, od bolesti ili ozljeda žila, privremene nepokretnosti, nekih lijekova (koji uključuju kontracepcijske pilule i navodno AstraZenecino cjepivo protiv COVID-19), pretilost, starija dob, pušenje, trudnoća, dijabetes, rak, srčane i plućne bolesti, Crohnova bolest, COVID-19 i drugi.
Ako se ne liječi, tromboza može dovesti do ozbiljnih dugoročnih posljedica, koje uključuju kronične otekline, bolove ili čak trajno oštećenje unutarnjih organa. Među najdramatičnijim mogućim posljedicama su infarkt miokarda, moždani udar i plućna embolija.
Simptomi se razlikuju ovisno o tome gdje je u krvožilnom sustavu došlo do začepljenja. U slučaju površinskih vena, simptomi uključuju zadebljanje, bolove, crvenilo i toplinu koji upućuju na upalnu reakciju. Duboku vensku trombozu (DVT), koja se najčešće javlja u nogama možemo prepoznati po oteklini, bolovima ili osjetu topline te crvenilu.
Vrsta tromboze koju navodno uzorkuje AstraZeneca cjepivo zove se sinusno venska tromboza. Ona uzrokuje ugruške krvi u venama u mozgu. Tada u mozgu raste tlak, što može dovesti do dodatnih krvarenja i moždanog udara. Simptomi uključuju glavobolju, zamagljen vid, gubitak svijesti, napadaje ili čak gubitak kontrole nad dijelom tijela.
Trombozu bubrežnih vena prepoznajemo po bolovima u bokovima ili križima, smanjenom količinom urina ili po krvi u urinu. DVT i tromboza bubrežnih vena mogu dovesti do plućne embolije. Arterijska tromboza nažalost nema lako prepoznatljive simptome dok ne prouzroči teže posljedice kao što su srčani ili moždani udar ili ishemiju udova.
Bolest se dijagnosticira putem ultrazvuka, krvnih pretraga, venografijom, magnetskom rezonancom, angiografijom ili CT-om, ovisno o vrsti i gdje se nalazi u krvožilnom sustavu.
Liječenje ovisi o vrsti tromboze. U slučaju površinskih vena, dovoljno je olakšavanje simptoma toplim oblozima i protuupalnim lijekovima. U slučaju DVT i arterijskih tromboza, liječenje može uključivati lijekove protiv zgrušavanja kao Heparin i Varfarin, nošenje elastične čarape (u slučaju DVT), ili ugradnju katetera ili stenta u kako bi se održao protok krvi kroz začepljenu žilu.
Srećom, prevencija barem dijela uzroka tromboze je moguća s povećanom aktivnošću, smanjenjem tjelesne težine i vođenjem računa o postojećem zdravstvenom stanju.