Slanutak se uzgaja na čak 210 hektara diljem Srbije, a njegova popularnost raste iz godine u godinu. Osim što je osnovni sastojak humusa, koristi se i za izradu brašna, griza, tjestenine, keksa, pa čak i sapuna. Sve veća potražnja dolazi ne samo od potrošača nego i prehrambene industrije koja ga koristi za različite namaze i zdrave proizvode.

Ove godine, prema dostupnim podacima, prosječni prinos slanutka bio je 1,4 tone po hektaru, što znači da će ukupna proizvodnja iznositi oko 200 tona. Od toga, 60% ostaje za domaće potrebe, dok se ostatak izvozi, prvenstveno u Sloveniju i Mađarsku.

U Hrvatskoj, primjerice, rijetki uzgajaju ovu biljku. Neki poljoprivrednici spominju da se uzgaja u primorskim područjima, a u kontinentalnoj Hrvatskoj je prisutan, iako tek u manjim količinama — često za kućnu upotrebu.

Mala ulaganja, velika zarada

Poljoprivrednici posebno cijene slanutak jer zahtijeva relativno mala ulaganja. Prema riječima Nemanje Mirilova, diplomiranog ekonomista, poljoprivrednika i pionira uzgoja slanutka iz Bačkog Gradišta, za sjetvu je potrebno svega 100 eura po hektaru za sjeme, koje se uvozi iz Mađarske.

„Sjetva slanutka ne zahtijeva velika ulaganja. Gnojidbu radimo s prirodnim preparatima, najčešće koprivom, koju sami proizvodimo“, rekao je Mirilov za Dnevnik, prenosi Kurir.

Slanutak se sije od početka ožujka do kraja svibnja, a bere nakon oko 100 dana, zbog čega ga mnogi zovu i "stodanac". Osim što ne zahtijeva posebno bogato tlo, prilagođava se ilovači i glini, a najbolje uspijeva u suhim i toplim klimama. Ipak, riječ je o osjetljivoj biljci koja zahtijeva redovnu brigu.

Tajna uspjeha je u pažnji, ne u kemiji

Za razliku od soje i pšenice, koje se mogu tretirati umjetnim gnojivima, slanutak zahtijeva stalnu kontrolu rasta. „Svaki tjedan do deset dana morate otići na polje i provjeravati biljke u svim fazama razvoja“, objašnjava Mirilov.

Kako se slanutak ne uzgaja na bazi kemije, poljoprivrednici koriste gnojivo od koprive koje sami proizvode. Ako se ne pripremi pravilno, gnojivo nema učinka, što može značajno utjecati na prinos. Kopriva osigurava slanutku dušik, željezo i kalij, ključne elemente za rast i kvalitetu.

Rekordni prinosi, ali i teške godine

Mirilov ističe da je ova godina bila izuzetno povoljna jer nije bilo kiše u lipnju, a visoke temperature odgovaraju slanutku. Njegov osobni prinos iznosio je 1,4 tone po hektaru, što je 200 kilograma više nego prošle godine.

Ipak, put do uspjeha nije bio jednostavan. „U kišnoj 2018. godini propalo mi je čak 18 hektara slanutka. U obitelji je bilo svađa i savjeta da odustanem, ali nisam poslušao. Učio sam, tražio kontakte s proizvođačima širom svijeta i stalno usavršavao metode“, prisjeća se Mirilov.

Znanje dijeli s drugima

Osim vlastite proizvodnje, Mirilov pomaže i drugim poljoprivrednicima diljem Srbije – od Subotice do Lebana i Preševa. Pruža podršku pri sjetvi, preradi i prodaji slanutka.

Posebno naglašava važnost EM tehnologije – sustava temeljenog na mikroorganizmima. „Oni hrane tlo, tlo hrani biljku, a biljka hrani mikroorganizme. To je zatvoren krug i tajna zdravog uzgoja“, ističe on.

Sve veća potražnja za humusom i zdravim namazima, jednostavna sjetva i minimalna ulaganja čine slanutak jednom od najperspektivnijih kultura u Srbiji. Iako zahtijeva strpljenje, trud i posebnu njegu, prinosi i zarada mogu biti značajni.

Istraživači otkrili čudno mjesto na svijetu gdje ljude žive znatno duže: Evo u čemu je tajna

Skriveni gumb u vašem autu mogao bi vas spasiti skupocjenih popravaka

Jutarnji alarm znatno utječe na vaše raspoloženje: 'Većina se odluči na najgoru moguću opciju'