Ova izdržljiva simbioza gljiva i algi ili bakterija već se dokazala kao veteran ekstremnih uvjeta na Zemlji, a nova istraživanja sugeriraju da bi mogla preživjeti i crvenu pustoš našeg susjeda u Sunčevom sustavu. Znanstvenici iz Poljske i Njemačke odlučili su testirati koliko su zapravo izdržljivi. Umjesto da ih polako izlažu marsovskom okolišu, odlučili su ih “šokirati” – u laboratoriju su ih izložili količini zračenja koje bi inače primili tijekom cijele marsovske godine, i to u svega nekoliko sati.

Rezultat? Preživjeli su. I ne samo da su preživjeli – ostali su metabolički aktivni, što znači da nisu samo tavorili u nekom vegetativnom stanju, već su zapravo funkcionirali.

Lišajevi nisu klasični organizmi – to su zajednice koje se sastoje od više vrsta, najčešće gljiva i algi, koje zajedno stvaraju stabilan, samoodrživ sustav. Nisu razmaženi: mogu izdržati dugotrajnu dehidraciju, temperaturne ekstreme i čak su već preživjeli boravak u svemirskom vakuumu. Nije ni čudo što su upravo oni odabrani za testiranje života na Marsu.

Eksperiment se odvijao u simuliranim marsovskim uvjetima – vakuumska komora u Varšavi oponašala je atmosferski tlak, temperaturu i sastav Marsove atmosfere. Dvije vrste lišajeva – Diploschistes muscorum i Cetraria aculeata – stavljene su pod vatru ionizirajućeg zračenja, i to u koncentraciji koja simulira godinu dana izloženosti Marsu, piše LiveScience.

Mars možda nema života – ali bi ga mogao posuditi

Od obje, D. muscorum pokazao se kao pravi šampion – njegove stanice su pretrpjele najmanje oštećenja, što ga čini zanimljivim kandidatom za misije koje bi jednog dana mogle uključivati "terraformiranje" Marsa ili barem eksperimente sa životom u ekstremnim uvjetima.

Iako je jasno da preživljavanje u laboratoriju ne znači i uspješnu kolonizaciju Marsa, pogotovo zbog nedostatka tekuće vode na njegovoj površini, ovakva otkrića proširuju granice onoga što smatramo mogućim. Jer ako lišajevi mogu izdržati ovakav tretman, pitanje je što sve drugi ekstremofili mogu.

Mikroskopski tardigradi, poznati po tome da mogu “isključiti” vlastiti metabolizam, također se već dugo smatraju marsovskim kandidatima. Mahovine koje mogu preživjeti gama zračenje i tekući dušik, ili bakterije koje bi mogle prebivati pod zemljom u svojevrsnom snu koji traje milijunima godina – sve su to potencijalni pioniri izvanzemaljskog preživljavanja.

Mama se skoro onesvijestila kada je vidjela što se skriva u robi njezina djeteta: 'Ja bih zapalio kuću'

I dok znanstvenici u sterilnim laboratorijima simuliraju Marsovu brutalnost, prvi stvarni “turisti” s planeta Zemlje najvjerojatnije neće biti lišajevi, ni bakterije, ni tardigradi – već ljudi. NASA planira poslati misiju s posadom već u sljedećem desetljeću. A ako nešto znamo o ljudima, to je da za razliku od lišajeva – ne podnose baš dobro zračenje, hladnoću i pustinje bez kapi vode.