Zjenice mogu brojati

Među brojnim funkcijama koje zjenice obavljaju, brojanje je sada jedna od njih. Naime, veličina zjenica mijenja se temeljem broja stvari u koje gledamo sudeći prema studiji objavljenoj u listopadu u Nature Communications.

Zjenice mogu mijenjati boju na naredbu

Još jedno zanimljivo otkriće o zjenicama je pronalazak čovjeka koji može mijenjati boju svojih zjenica na naredbu. Taj čovjek, koji je istraživače zamolio da ga opisuju samo pod inicijalima D.W., boju svojih zjenica može promijeniti tako da se jako koncentrira na svoje oči.

Tisuće misterioznih virusa stanuje u crijevima

Znanstvenici su identificirali više od 70.000 dosad nepoznatih virusa koji se nalaze u ljudskim crijevima, inficirajući bakterije koje tamo žive, navodi studija objavljena u veljači u časopisu Cell. Znanstvenici su do ovoga otkrića došli  kroz analizu više od 28 000 tisuća crijevnih mikroba kod ljudi iz 28 različitih zemalja. Nije jasno što ti takozvani bakteriofagi, ili virusi koji inficiraju bakterije, zapravo rade, ali vjerojatno nisu štetni za ljudski organizam.

Naš genom nije jedinstveno ljudski

Koliko je našeg genoma jedinstveno suvremenim ljudima? Ispostavilo se, vrlo malo, manje od 10%, temeljeno na studiji objavljenoj u časopisu Science Advances. Ostatak genoma dijelimo s izumrlim vrstama ljudskih rođaka kao što su npr. neandertalci.

Neki su ljudski zvukovi zajednički svim ljudima

Neki temeljni zvukovi koje ljudi proizvode zajednički su svim ljudima bez obzira na to koje jezike govore, otkrila je studija objavljena u svibnju u Scientific Reports. Neki od tih zvukova su hrkanje i režanje, a znanstvenici vjeruju kako su upravo oni vjerojatno odigrali ključnu ulogu u razvoju jezika.

Mišići se obnavljaju na jako štosan način

Znanstvenici su otkrili dosad nepoznat način na koji se mišići popravljaju nakon. Ispostavilo se kako se jezgre mišićnih stanica nakon vježbanja kreću prema mikroskopskim pukotinama i izdaju naredbe za izgradnju proteina koje će te pukotine, odnosno rastrgnuća popraviti. Ovaj se proces odvija 5 sati nakon zavšetka vježbanja i gotovo je u potpunosti dovršen u 24 sata.

Svemirski vakuum bio bi vrlo agresivan prema ljudskom tijelu

Znanstvenici su se prošle godine zapitali što bi se dogodilo ljudskom tijelu u svemiru kada astronauti  ne bi nosili svemirska odijela. Odgovor je: osoba bi ili eksplodirala ili bi se smrznula; obje bi se stvari dogodile, pitanje je samo kojim redoslijedom.

Mozak ima čudan trik za pamćenje

Ljudski mozak preuveličava razlike između sličnih sjećanja. No, začudo, ovo nam zapravo pomaže da bolje pamtimo, prema studiji objavljenoj u veljači u Journal of Neuroscience. Kako bi to otkrila, skupina istraživača regrutirala je 29 sudionika i pokazala im slike 24 različita lica od kojih je svako povezano s drugim objektom. Zatim su istraživači zamolili sudionike da spoje lica s predmetima koji su se tek neznatno razlikovali u boji. Otkrili su da kada ljudi mentalno preuveličavaju razlike u bojama između objekata, bolje se prisjećaju koje lice ide uz koji predmet.

Faza sna koja poboljšava kreativnost

Tehnika spavanja koju su prakticirali Salvador Dalí i Thomas Edison potiče kreativnost. Obojica su imala običaj drijemanja s predmetom u rukama koji bi iz njihovih ruku ispao kada bi krenuli padati u dubok san. Zbog pada tog predmeta bi se probudili i tada bi bili kreativniji. Ispostavilo se da ova metoda, koja osobu šalje u ranu fazu sna poznatu kao N1 ili hipnagogija, doista nadahnjuje razmišljanje izvan okvira.

Geni za kreativnost pomogli su ljudima u dominaciji svijetom

Geni za kreativnost možda su omogućili ljudima da preuzmu svijet. Kreativnost bi mogla biti jedan od glavnih razloga zašto je Homo sapiens dominirao nad srodnim vrstama kao što su neandertalci i čimpanze, prema studiji u časopisu Molecular Psychiatry. Skupina istraživača analizirala je DNK iz fosila neandertalaca, modernih ljudi i čimpanze. Otkrili su da su geni povezani s mrežom emocionalne reaktivnosti u mozgu, uključujući sposobnost stvaranja društvenih veza, identični među trima vrstama. No, čimpanzama su u potpunosti nedostajali geni pronađeni kod ljudi koji su povezani sa samosviješću (znanstvenici kreativnost smatraju nusproizvodom samosvijesti) i samokontrolom. Neandertalcima su u međuvremenu nedostajali neki, ali ne svi, od ovih gena. Ipak, neki geni koji reguliraju moždane mreže uključene u samosvijest i kreativnost kod suvremenih ljudi bili su odsutni kod čimpanza i neandertalaca.

Pucketanje prstima najbrže je ubrzanje u ljudskom tijelu

Prema studiji objavljenoj u Journal of the Royal Society Interface pucketanje prstima je čak 20 puta brže od treptaja. Inspiracija za istraživanje proizašla je iz pitanja, tijekom gledanja filma, „Može li Thanos izbrisati pola života u svemiru samo pucketanjem prstima?“

Koronavirusi su oblikovali ljudsku evoluciju

Opasni virusi postoje već jako dugo. Drevni koronavirus mogao je zaraziti pretke ljudi koji žive u modernoj istočnoj Aziji počevši od prije 25.000 godina, sudeći prema studiji objavljenoj u časopisu Current Biology u kolovozu. Geni koji povećavaju šanse osobe za preživljavanje patogena vjerojatnije će se prenijeti na buduće generacije. Istraživači su otkrili da se kod ljudi istočnoazijskog podrijetla određene varijante gena pojavljuju češće nego što bi se očekivalo. Vjerojatno su te varijante pomogle precima ove populacije da postanu otporniji na virus.