Kardiokirurg otkrio je li crno vino zaista dobro za zdravlje srce

Godinama smo slušali oprečne savjete, znanstvene studije i medijske naslove koji su slavili vino kao eliksir zdravlja. No sada se u raspravu uključio iskusni kardiokirurg i dao odgovor koji je izazvao pozornost diljem svijeta – jednostavan, izravan i bez uljepšavanja.
Godine zbunjujućih poruka i famozni „francuski paradoks“
Desetljećima se u javnom prostoru provlači tvrdnja da je crno vino korisno za zdravlje srca. Posebno se isticao tzv. francuski paradoks – pojava prema kojoj stanovnici Francuske, unatoč prehrani bogatoj masnoćama poput maslaca i vrhnja te redovitoj konzumaciji vina, imaju relativno nisku stopu kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s, primjerice, Britancima.
Čak su i znanstvenici tijekom godina priznavali da su poruke o alkoholu i zdravlju bile proturječne, često zbunjujuće i teško primjenjive u svakodnevnom životu. No, prema nekim stručnjacima, stvarnost je zapravo puno jednostavnija nego što se činilo.
Kardiokirurg bez dileme: „Alkohol je toksičan za svaku stanicu“
Jasan stav iznio je Dr. Jeremy London, kardiokirurg s više od 25 godina iskustva. U članku koji prenosi British Mirror, dr. London otvoreno poručuje:
„Alkohol spada u kategoriju tvari koje su toksične za svaku stanicu u tijelu, stoga mislim da je ograničavanje ili potpuno izbjegavanje alkohola jednostavno razumno.“
Na pitanje o uvriježenom mišljenju da je crno vino „dobro za srce“, njegov odgovor bio je jednako izravan.
Ovo pecivo iz pekare puno je gore od bijelog kruha i tihi je ubojica za gušteraču
Resveratrol postoji – ali količine su problem
Dr. London ne negira da crno vino, odnosno grožđe, sadrži korisne spojeve. Posebno ističe polifenole, antioksidanse među kojima je najpoznatiji resveratrol, tvar za koju je dokazano da može širiti krvne žile.
No ključni problem krije se u količini.
„Količina crnog vina koju biste morali popiti da biste postigli terapijske razine resveratrola bila bi astronomska. A rizici povezani s alkoholom daleko bi nadmašili sve koristi koje biste dobili od resveratrola“, objašnjava.
Njegov zaključak je vrlo jasan:
„Ako uživate u crnom vinu, pijte crno vino. Ali nemojte ga piti jer mislite da je dobro za vaše srce.“

Što kažu službene zdravstvene institucije?
Sličan stav ima i British Heart Foundation. Iako priznaje da crno vino sadrži antioksidanse, naglašava da se oni mogu dobiti i iz drugih izvora.
„Grožđe, borovnice i jagode također pružaju antioksidanse – ali bez negativnih učinaka alkohola“, navode.
Zaklada podsjeća i na vlastitu studiju iz 2018. godine, koja je analizirala utjecaj konzumacije alkohola na bolesti srca i kardiovaskularni sustav. Zaključak je bio jasan: rizici nadmašuju potencijalne koristi, zbog čega pijenje vina u svrhu zaštite srca nije dobra ideja.
Alkohol i rak: veza koja zabrinjava
Upozorenja se ne odnose samo na srce. Vivek Murthy, bivši glavni zdravstveni službenik Američke službe javnog zdravstva, upozorio je da je konzumacija alkohola izravno povezana s najmanje sedam vrsta raka:
– usta
– grla
– grkljana
– jednjaka
– dojke
– jetre
– debelog crijeva i rektuma
Posebno zabrinjava podatak da čak i lagana ili umjerena konzumacija alkohola može povećati rizik.
Slično upozorenje iznio je i Dr. Ernest Hoek sa MD Anderson Cancer Center, koji je za The New York Times izjavio:
„Ne postoji sigurna razina konzumacije alkohola kada je u pitanju rizik od raka.“
Postoje li ipak ikakve pozitivne strane?
Rasprava ipak nije potpuno jednostrana. U studiji iz 2023. godine, objavljenoj na **PubMed Central**u, istraživači su naveli da je pregled više studija pokazao kako konzumacija crnog vina „općenito rezultira poboljšanjem antioksidativnog statusa, markera tromboze i upale, lipidnih profila i crijevne mikrobiote“.
No autori su istaknuli važno ograničenje: istraživanja su bila kratkoročna i uglavnom provedena na osobama s dijabetesom tipa 2. Zbog toga su naglasili potrebu za dugoročnim studijama koje bi jasnije potvrdile koristi i procijenile stvarne rizike.

Antioksidansi bez alkohola – sigurnija opcija
Antioksidansi pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, čiji višak može uzrokovati oksidativni stres. To stanje povezano je s brojnim bolestima, uključujući dijabetes, srčane bolesti i rak, a često ga potiču alkohol, pušenje, kronični stres i nezdrava prehrana.
Upravo zato stručnjaci naglašavaju da je pametnije okrenuti se voću i povrću kao izvorima antioksidansa, umjesto da se oslanjamo na alkohol.