Na Zemlji bi se uskoro mogla pojaviti jedna od najstrašnijih pojava ikad viđenih: Mnogi bi mogli stradati
Toplina zarobljena emisijama fosilnih goriva sve više čini atmosferu Zemlje žešćom i intenzivnijom. Neki vjetrovi sada pušu s tolikom snagom da istraživači predlažu dodavanje još ekstremnije kategorije Saffir-Simpsonove ljestvice za procjenu vjetrova uragana.
"Kao oprezni znanstvenik, nikada ne želite vikati 'vuk'", rekao je klimatolog iz Nacionalnog laboratorija Lawrence Berkeley, Michael Wehner, za USA Today. Ali "vuk je tu."
Ljestvica koju SAD koristi od početka 1970-ih proteže se od Kategorije 1 koja označava iritantnih 120 kilometara na sat vjetrova, do zastrašujućih 250 km/h ili više za Kategoriju 5. Vjetrovi ovakve snage mogu sravniti kuće i uništiti infrastrukturu, ostavljajući područja nenastanjivima tjednima, ako ne i mjesecima. No, ove nove oluje sada mogu puhati i znatno jače, tvrde Wehner i bivši klimatolog James Kossin.
"Zato što klimatske promjene povećavaju temperaturu i vlagu, koje su izvori energije za uragan ili tropski ciklon, očekivao bi se porast te brzine", objasnio je Wehner za CBS News. "I doista se to događa."
Kategorija 6
Od 1980. do 2021. godine zabilježen je porast oluja daleko iznad osnovne linije Kategorije 5. Stoga istraživači predlažu proširenje klasifikacijskog sustava kako bi uključio Kategoriju 6 koja bi obuhvatila uragane s vjetrom koji juri gotovo 310 km/h ili više. Barem pet oluja od 1980. godine pripadalo bi toj kategoriji, a sve su se dogodile u posljednjih 9 godina.
To uključuje jednu od najmoćnijih tropskih oluja zabilježenih do sada, tajfun Haiyan. U studenom 2013. godine ovaj je uragan pogodio Filipine vjetrovima od 315 km/h, ostavivši više od 4 milijuna ljudi bez domova i ubivši više od 6.300 ljudi.
Modeliranje tima sugerira da će se u Meksičkom zaljevu broj uragana kategorije 6 udvostručiti na oko 2 °C globalnog zagrijavanja iznad preindustrijskih razina, a regije blizu Filipina mogu očekivati povećanje od otprilike 50 posto. Trenutna ljestvica je nedostatna, tvrdi tim u svojem radu. Na 346 km/h, uragan Patricia, koji je pogodio Meksiko 2015. godine, bio je 97 km/h brži od donje granice Kategorije 5.
"Postojeća ljestvica je problematična u kontekstu komuniciranja očekivanih porasta najvećih brzina vjetrova tropskih ciklona zbog klimatskih promjena", slaže se hidroklimatolog sa Sveučilišta Otago Daniel Kingston, koji nije bio uključen u studiju, prenosi Science Alert.
Ne bi riješilo problem
Kingston objašnjava da iako druge regije, poput Novog Zelanda, možda neće izravno doživjeti puni udar ciklona, ostatci oluja još uvijek mogu prouzročiti dugotrajne štete, poput poplava koje se trenutno događaju duž istočne obale Australije nakon ciklona na sjeveru.
"Najčešći i najrašireniji utjecaji od bilo kojeg tropskog ciklona su vodena šteta, od kiše i uzburkanog mora", napominje Raveen Das, voditelj Novozelandskog centra za upozoravanje na tropske ciklone. Ostali istraživači slažu se da brzina vjetra nije najbolji pokazatelj utjecaja ovih oluja, niti jedina mjera njihovog uništenja.
Tesla je jednom prilikom otkrio tajnu svoje dugovječnosti i zdravlja: Jednu hranu nikada nije jeo
Iako druge regije koriste različite ljestvice za ciklone, one se također temelje na brzinama vjetrova i imaju slične otvorene gornje granice, pa meteorolozi diljem svijeta pažljivo prate ovu raspravu.
"Dodavanje 6. kategorije Saffir-Simpsonove ljestvice za procjenu vjetrova uragana ne bi riješilo problem rizika od poplava uzrokovanih ciklonima, ali bi moglo podići svijest o opasnostima povećanog rizika od velikih TC-ova zbog globalnog zatopljenja", zaključuju Wehner i Kossin.