Ako postoji oblik života koji bi bez većih problema mogao "spakirati kofere" i preseliti se na Mars, to su – lišajevi. Ova fascinantna simbioza gljiva i algi ili bakterija već se dokazala kao prvak preživljavanja u ekstremnim uvjetima na Zemlji, a najnovije istraživanje znanstvenika iz Poljske i Njemačke pokazuje da bi isto mogli učiniti i na Marsu.

Istraživači su odlučili preskočiti postupan pristup i umjesto polagane izloženosti uvjetima s Marsa, lišajeve su podvrgnuli šok-terapiji: u svega nekoliko sati primili su količinu zračenja koju bi na Crvenom planetu inače upijali tijekom cijele marsovske godine.

Preživjeli su – i ostali aktivni

Rezultat je iznenadio i same znanstvenike. Ne samo da su lišajevi preživjeli ekstremne uvjete, već su ostali metabolički aktivni. Drugim riječima, nisu se povukli u pasivno stanje, već su nastavili funkcionirati, unatoč intenzivnom zračenju i simuliranoj marsovskoj atmosferi.

Kako piše LiveScience, eksperiment se odvijao u vakuumskoj komori u Varšavi, dizajniranoj da oponaša Marsove uvjete – nizak atmosferski tlak, temperaturu i sastav plinova. U testiranju su korištene dvije vrste lišajeva: Diploschistes muscorum i Cetraria aculeata.

Diploschistes muscorum – prvak među preživjelima

U ovom surovom testiranju, Diploschistes muscorum pokazao se kao izdržljiviji od druge vrste. Njegove su stanice pretrpjele manje oštećenja, što ga čini posebno zanimljivim za daljnja istraživanja i potencijalnu ulogu u budućim eksperimentima s terraformiranjem Marsa ili testiranjem života u ekstremnim okruženjima.

Iako je jasno da uvjeti u laboratoriju ne mogu u potpunosti replicirati surovost stvarne Marsove površine – osobito zbog nedostatka tekuće vode – ovakvi rezultati šire granice našeg razumijevanja o tome što život može podnijeti.

Lišajevi – više od običnih organizama

Lišajevi nisu jednoćelijski organizmi, već stabilne zajednice koje nastaju simbiozom više vrsta, najčešće gljiva i algi. Ovaj organizacijski model omogućava im nevjerojatnu otpornost. Mogu preživjeti:

dugotrajnu dehidraciju, ekstremne temperature, pa čak i boravak u vakuumu svemira.

Ove karakteristike čine ih idealnim kandidatima za ispitivanja života izvan Zemlje.

Ekstremofili: nisu lišajevi jedini kandidati

Lišajevi nisu jedini organizmi koji bi mogli opstati izvan našeg planeta. Znanstvenici već godinama proučavaju i druge ekstremofile: tardigradi (vodeni medvjedići), poznati po tome što mogu potpuno zaustaviti vlastiti metabolizam i preživjeti desetljećima, mahovine otporne na gama zračenje i niske temperature, bakterije koje mogu živjeti duboko ispod površine, u stanju nalik hibernaciji koja može trajati milijunima godina.

Svi ovi organizmi predstavljaju potencijalne pionire života izvan Zemlje, ako ne kao stalni stanovnici, onda barem kao eksperimentalni modeli.

Prvi "turisti" ipak će biti ljudi

Unatoč fascinaciji s organizmima koji mogu preživjeti bez vode, kisika i stabilne temperature, prvi posjetitelji Marsa vjerojatno neće biti lišajevi, već – ljudi. NASA već planira slanje prve misije s posadom tijekom sljedećeg desetljeća.

No, za razliku od lišajeva, ljudi nisu prirodno otporni na zračenje, ekstremne hladnoće ni pustinjske uvjete bez atmosfere i vode. Upravo zato rezultati poput ovih iz Varšave mogu igrati ključnu ulogu u stvaranju održivih uvjeta za život na Marsu – bilo kroz razvoj biotehnologije, zaštite ili stvaranje zatvorenih ekosustava.

Život možda već ima ključ za Mars

Otkriće da lišajevi mogu preživjeti i funkcionirati u uvjetima sličnima Marsu nije samo znanstvena zanimljivost, već i važan korak prema razumijevanju potencijala života izvan Zemlje. Ako simbioza gljiva i algi može preživjeti Crvenu planetu – možda, jednog dana, može i pomoći čovjeku da tamo opstane.

U svijetu u kojem sve više razmišljamo o međuzvjezdanim misijama i životu na drugim planetima, ovi sićušni, otporni organizmi pokazuju da je priroda možda već razvila ono što znanost tek pokušava stvoriti.