Znanstvenici sa Sveučilišta u Cambridgeu otkrili su da moderni ljudi ne potječu iz jedne populacije predaka, već iz najmanje dviju. Ova spoznaja otvara nova pitanja o tome kako su se različite grupe ljudi razvijale i međusobno ispreplitale tijekom povijesti.

Prema rezultatima studije, predci modernih ljudi dijelili su se u dvije grane, nazvane Grupa A i Grupa B, prije otprilike 1,5 milijuna godina. Ove su se populacije razdvojile vjerojatno zbog migracija, pri čemu je jedna grupa krenula u nepoznate krajeve. No, nakon gotovo milijun godina odvojenog razvoja, njihove su se loze ponovo spojile prije otprilike 300.000 godina, što je dovelo do pojave Homo sapiensa kakvog danas poznajemo.

Znanstvena analiza otkrila je da je Grupa A pridonijela 80 posto genetskom nasljeđu modernog čovjeka, dok je Grupa B sudjelovala s preostalih 20 posto. Kako bi došli do ovih podataka, istraživači su koristili podatke iz Projekta 1000 genoma, koji analizira DNK različitih populacija diljem svijeta. Njihova metoda ne oslanja se na analizu drevnih kostiju, već na proučavanje suvremene ljudske DNK, što omogućuje prepoznavanje drevnih populacija čak i ako nisu ostavile fizičke tragove, prenosi Daily Mail.

Nova otkrića

Dugo se vjerovalo da je Homo sapiens nastao u Africi iz jedne jedinstvene loze, no ovo istraživanje pokazuje da su u tom procesu sudjelovale najmanje dvije genetski različite skupine. Znanstvenici nagađaju da su predstavnici Grupe A možda bili preci neandertalaca i denisovaca, dok je Grupa B vjerojatno nastavila svoj put unutar afričkog kontinenta.

Iako je jasno da su se ove dvije grupe ponovno spojile, nije poznato kako je do tog kontakta došlo. Lokacija ovog događaja i dalje ostaje predmet rasprave. Moguće je da su obje skupine tijekom cijelog tog razdoblja ostale unutar Afrike, ali isto tako postoji hipoteza da je jedna od njih migrirala u Euroaziju i kasnije se vratila.

Iako se ne može sa sigurnošću reći koje su točno drevne vrste pripadale ovim dvjema skupinama, znanstvenici pretpostavljaju da su kandidati Homo erectus i Homo heidelbergensis, koji su živjeli u Africi i okolnim područjima u to vrijeme. Međutim, ostaje mogućnost da su u pitanju bile populacije koje još nisu identificirane fosilnim dokazima.

Šokantni podaci o vodi iz plastičnih boca: Mnogi je više nikada neće piti kada vide što je unutra

Ovo istraživanje, objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Genetics, ne samo da mijenja naše razumijevanje ljudske evolucije, već otvara vrata novim metodama istraživanja. Znanstvenici vjeruju da bi ovakva analiza mogla biti korisna i u proučavanju evolucije drugih vrsta, poput primata, morskih sisavaca ili čak šišmiša, pomažući nam da bolje shvatimo složene procese koji oblikuju život na Zemlji.