Geofizičari su otkrili ogroman podzemni ocean ispod površine Marsa, što otvara mogućnost postojanja života na Crvenom planetu. Ovo nevjerojatno otkriće, do kojeg su došli koristeći seizmičke podatke NASA-inog InSight Landera, pokazuje da se ispod Marsove kore nalazi dovoljno tekućine da pokrije cijeli planet s više od kilometra vode. Međutim, ova vodena masa nalazi se preduboko da bi je trenutačno bilo moguće dosegnuti poznatim tehnologijama.

Rezervoar je zarobljen unutar sloja napuklog stijenskog materijala na dubini od 11,5 do 20 kilometara ispod Marsove kore. Pristup ovoj vodi zahtijevao bi bušenje na dubinama koje još uvijek nisu postignute ni na Zemlji. No, znanstvenici vjeruju da bi, ukoliko ljudi jednog dana uspiju doći do nje, ovo moglo biti obećavajuće mjesto za potragu za životom. Svoja su otkrića objavili 12. kolovoza u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).

"Voda je neophodna za život kakav poznajemo," izjavio je Michael Manga, suautor studije i profesor zemaljskih i planetarnih znanosti na Sveučilištu Berkeley. "Ne vidim razlog zašto [podzemni rezervoar] ne bi bio nastanjivo okruženje. Na Zemlji je to svakako istina — u dubokim rudnicima i na dnu oceana također postoji život."

U teoriji može podržavati život

Iako dosad nije pronađen nijedan dokaz o postojanju života na Marsu, ovo otkriće pruža novo mjesto koje bi, u teoriji, moglo podržavati život. Suha riječna korita, delte i jezerska dna na Marsovoj površini daju znanstvenicima dovoljno dokaza da je voda nekoć obilovala na površini ovog danas suhog planeta. No, prije otprilike 3,5 milijardi godina, nagla promjena Marsove klime uklonila je vodu s njegove površine.

Što je točno uzrokovalo tako brzo isušivanje Marsa, još uvijek nije jasno. Znanstvenici nagađaju da bi razlog mogao biti iznenadni gubitak magnetskog polja planeta, udar asteroida ili čak drevni mikrobi koji su pokrenuli klimatske promjene. Razumijevanje što se dogodilo s Marsovom vodom postalo je jedno od ključnih pitanja u istraživanju ovog planeta.

Kako bi istražili unutrašnjost Marsa, tim istraživača koristio je podatke prikupljene InSight Landerom — robotskom seizmološkom laboratorijom koja je proučavala unutarnje procese Crvenog planeta od 2018. do 2022. godine. Senzori InSighta zabilježili su potrese jačine do magnitude 5, koji su odjekivali planetom nakon udara meteorita i vulkanskih aktivnosti.

Teško je doći do njega

Kombinirajući ove podatke s matematičkim modelom sličnim onima koji se koriste za pronalaženje podzemnih vodenih ležišta i naftnih nalazišta na Zemlji, znanstvenici su uspjeli mapirati unutrašnjost Marsa, uključujući debljinu kore, dubinu jezgre i sastav plašta. Istraživanje dubljih slojeva kore otkrilo je da se ona najvjerojatnije sastoji od fragmentiranih magmatskih stijena koje sadrže više nego dovoljno tekuće vode za punjenje oceanskih bazena Marsa.

Iako je trenutno tehnički neizvedivo doći do ovog skrivenog oceana (najdublja rupa ikad iskopana na Zemlji, Kolska superduboka bušotina, doseže tek 7,6 milja ili oko 12 kilometara dubine), to nije jedino mjesto gdje znanstvenici tragaju za životom na Marsu.

Znanstvenici objasnili kakve bi se čudne stvari događale prvim ljudima koji bi živjeli na Marsu

Naime, rover Perseverance, koji od 2021. istražuje površinu kratera Jezero, možda je već prikupio uzorke marsovske prašine i moguće tragove drevnog života. NASA je izvorno planirala misiju za povratak tih uzoraka pokrenuti 2026. godine, no taj je datum sada odgođen do 2040. zbog financijskih problema. Agencija trenutno traži prijedloge od privatnih tvrtki kako bi ubrzala taj raspored.

Otkriće ovog podzemnog oceana predstavlja novu nadu za otkriće života izvan Zemlje, ali i novi izazov za buduće misije na Mars. Hoće li čovječanstvo jednog dana moći istražiti ovaj skriveni rezervoar, ostaje da se vidi.